povratak na početnu - patološki uzroci

Poremećaji govora kao posljedica oštećenja govornih centara mozga

Poremećaji govora koji se razvijaju kao posljedica oštećenja određenih područja mozga (odnosno “centralni” poremećaji govora) na žalost su vrlo česti simptom kod bolesnika sa cerebrovaskularnim oboljenjima, progresivnim degenerativnim neurološkim oboljenjima, traumom glave pa i ekspanzivnim procesima mozga. Takva vrsta poremećaja naziva se disfazijom (od grčke riječi “dys” – oštećenje i “phasia” – govor) odnosno afazijom ukoliko se radi o potpunoj nemogućnosti govora. Raspon oštećenja govora može varirati od potpune nemogućnosti govornog sporazumijevanja (bilo da se radi o nemogućnosti izgovaranja riječi ili nemogućnosti razumijevanja govora – ili pak o kombinaciji obje vrste poremećaja), pa do tek neznatnih poteškoća u izgovaranju pojedinih riječi ili slaganju rečeničnih konstrukcija.
Ispitivanje smetnji govora temelji se prvenstveno na ispitivanju razumijevanja govora, fluentnosti govora, mogućnosti ponavljanja rečenica i prepoznavanja predmeta, te se sukladno tome, poremećaji govora mogu svrstati u više kategorija: globalnu, Wernicke-ovu, Broca-inu, kondukcijsku, transkortikalnu motornu, transkortikalnu senzornu i nominalnu afaziju odnosno disfaziju.
Centri za govor nalaze se u dominantnoj (dakle u većine ljudi lijevoj) hemisferi mozga i nazivaju se Broca-in centar (prvenstveno odgovoran za ekspresijsku komponentu govora – dakle izgovaranje) i Wernicke-ov centar (odgovoran za razumijevanje govora).
Na slici su shematski prikazani centri u dominantnoj hemisferi, čije oštećenje može rezultirati poremećajem govora.

Osim navedenih izravno govornih smetnji, bolesnici s oštećenjem pojedinih od navedenih centara mogu dodatno imati poremećaj čitanja (aleksija/disleksija), poremećaj pisanja (agrafija/disgrafija), nemogućnost jasnog oblikovanja riječi, nemogućnost imenovanja riječi, nemogućnost ponavljanja fraza ili pak perzistentno ponavljanje fraza, odnosno stvaranje novih (nepostojećih riječi) – neologizama.
Kod bolesnika s poremećajem govora kao posljedicom oštećenja nabrojenih centara govora ključno je započeti sa što ranijom rehabilitacijom govora. Kao i kod drugih oblika rehabilitacije, što je ranije započet logopedski tretman, dakle rehabilitacija govora, to će i uspjeh liječenja biti bolji. Plastičnost mozga, poglavito kada se radi o djeci i mlađim osobama, omogućava povratak govorne funkcije do određene mjere, ovisno naravno o stupnju oštećenja govornih centara, ali i o brzini započete rehabilitacije. Rehabilitaciju provode posebno educirani terapeuti, odnosno logopedi, koji specifičnim metodama korigiraju nastupile poremećaje. U okviru rehabilitacije provode se, uz pomoć audiovizualnih pomagala, posebne govorne vježbe, vježbe neverbalne komunikacije, vježbe pisanja i čitanja, vježbe intonacije, artikulacije, kao i mnoge druge metode kojima se postiže olakšavanje komunikacije. U logopedski tretman vrlo često ulazi i liječenje poremećaja gutanja.
U okviru Jedinica za liječenje cerebrovaskularnih bolesti, kao i ostalih neuroloških odjela, logoped je jedna od ključnih osoba u timu liječnika. Praktički niti jedna Jedinica za liječenje cerebrovaskularnih bolesnika (Stroke Unit) ne može biti osnovana bez stručnjaka za rehabilitaciju bolesnika, odnosno fizioterapeuta i logopeda. Rehabilitacija je jedna od osnovnih metoda liječenja bolesnika s navedenim poremećajima, te je dokazano da ju je potrebno započeti što ranije (po mogućnosti već 2.-3. dan od nastupa bolesti). Upravo je zato rehabilitacijski tim nezamjenjiv u okviru neuroloških odjela, a nezamislivo je da isti funkcionira bez prisustva logopeda.
S obzirom na program razvoja Jedinica za liječenje moždanog udara unutar Republike Hrvatske, koji je podržalo i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, te će iste biti osnovane u većini Kliničkih i Općih bolnica u Hrvatskoj, smatramo da je neophodno da, osim fizioterapeuta, u okviru takvih jedinica budu i logopedi, budući da je funkcija govora nezamjenjiva i jedinstvena, te ju jedino pravovremeno započeta i stručna rehabilitacija može oporaviti do najbolje moguće mjere.

dr. Zdravka Poljak